2011-01-09 19:30:45

Deve

Deve  su porodica sisavaca iz reda parnoprstaša i jedina su danas još živuća porodica podreda Tylopoda. Porodicu se može podijeliti u dvije osnovne skupine, deve starog svijeta s dvije vrste, jednogrbom  i dvogrbom devom i deve novog svijeta s dvije vrste koje žive u divljini, gvanako  i vikunja.

Deve su generalno velike životinje obilježene dugim, tankim vratom, malom glavom i relativno dugačkim, vitkim nogama. U odnosu na veličinu, postoje značajne razlike između deva starog svijeta i deva novog svijeta. Dok su vrste iz novog svijeta teške između 35 i 150 kg, deve starog svijeta teže od 300 pa do 700 kg.Lubanje deva su plosnate i izdužene, i nemaju rogove. Gornja usna im je rascijepljena, a nosnice mogu zatvoriti. Imaju 30 do 34 zuba. U svakoj polovici gornje čeljusti imaju po jedan sjekutić oblikom sličan očnjaku, a ukupno 6 sjekutića lopatastog oblika u donjoj čeljusti istureno je prema van. Do kutnjaka imaju prazninu koju se naziva dijastema.  Lubanje deva su plosnate i izdužene, i nemaju rogove. Gornja usna im je rascijepljena, a nosnice mogu zatvoriti. Imaju 30 do 34 zuba. U svakoj polovici gornje čeljusti imaju po jedan sjekutić oblikom sličan očnjaku, a ukupno 6 sjekutića lopatastog oblika u donjoj čeljusti istureno je prema van. Do kutnjaka imaju prazninu koju se naziva dijastema. 

Kako deve žive pretežno u sušnim područjima, kod njih se razvio niz prilagodbi za bolje korištenje vode. Njihova posebnost je i ovalni oblik eritrocita. Takav oblik omogućuje devama uzimanje velikih količina vode bez opasnosti od razvodnjavanja organizma, a devama novog svijeta omogućuje život u razrijeđenom zraku na velikim visinama i iznad 5000 metara nadmorske visine jer njihovi eritrociti imaju veći afinitet prema kisiku.Tjelesna temperatura deva može varirati više nego kod većine drugih sisavaca. Razlika može biti oko 6 - 8°C što bitno smanjuje znojenje. Pored toga, podnose vanjsku temperaturu od -29° do +38°C.

Značajno obilježje deva starog svijeta su njihove grbe. Suprotno raširenom vjerovanju, one nisu namijenjene spremanju vode, nego služe za zalihu masti, i mogu prihvatiti do 40 litara. Za vrijeme dužih kretanja pustinjom, gotovo uopće ne nalaze hranu. Tada njihove grbe gube oblik i počinju ličiti na mlitave vreće. Uz to, dok druge životinje raspodjeljuju masne zalihe u čitavom tijelu, masnoća skupljena u grbama deva dobro ih štiti i od snažnog podnevnog sunca. -k,kim,n...njtdhjdfgbdšpčiljkMVDKFJNDFOJKBNFBNLNKLFGHGHGIEHLNIFHNHDNFJDF....ĐĆĐK96Z-K6gbfh    

Nakon gestacije od 360 pa do 440 dana ženka koti u pravilu jedno mladunče. Mladunci su potrkušci i već nakon najkraćeg vremena samostalno hoda. Prestaje sisati u dobi od godinu dana, a spolno su zreli nakon dvije do tri godine. Deve novog svijeta doživljavaju do 28 godina, dok one iz starog svijeta žive 40 do 50 godina. 

 

IZVOR: http://hr.wikipedia.org


Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac