Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac

Podatci o dubini najdublje točke Marijanske brazde pod nazivom Challenger Deep stalno variraju, ali posljednji podatak iznosi 11.034 metara ispod morske razine.  Njena prosječna dubina je 4.300 metara. Zanimljiv je podatak da je Marijanska brazda čak 23% dublja nego što je Mount Everest visok. Širina brazde je 69 km, a dužina je 2542 km.

Brazde nastaju na granicama dviju tektonskih ploča, a Marijanska je nastala na mjestu gdje Pacifička ploča pada ispod Filipinske ploče. Njena najdublja točka se nalazi u zapadnom dijelu Tihog oceana prema jugu i istoku Marijanskih otokâ, stotinjak km zapadno udaljenih otoka, po kojima je nazvana.

Pri dnu Marijanske brazde tlak je više od tisuću puta veći od standardnog atmosferskog tlaka na morskoj razini. Na dno Marijanske brazde spustili su se 23. siječnja 1960. američki oceanograf Don Walsh i švicarski oceanograf Jacques Piccard batiskafom Trieste. Uron na ovu dubinu nije bio slučajnom odlukom niti iz nevolje, nego je bio dio istraživačkog projekta Nekton koji je mornarica Sjedinjenih Američkih Država provodila.

Brazda je mjerena u nekoliko znanstvenih ekspedicija, a četiri puta zaranjano je na dno brazde. Prvi zaron bio je s ljudskom posadom, koja je upravljala batiskafom Trieste koji je 23. siječnja 1960. dosegnuo dno. Uslijedile su podmornice na daljinsko upravljanje japanski Kaiko 1996. i američki Nereus 2009. godine. Novi zaron s ljudskom posadom bio je zaron Jamesa Camerona 26. ožujka 2012. podmornicom Deepsea Challenger.